U četvrtak, 7. svibnja 2026. na Veleučilištu u Bjelovaru održan je znanstveno-stručni skup Nova čitanja povijesti.
Dio je to Kliofesta – državne manifestacije koja se obilježava nizom aktivnosti, a glavni joj je cilj popularizacija povijesti i srodnih znanosti te predstavljanje novih istraživanja i publikacija. Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru sudjeluje u ovoj manifestaciji od 2018. godine organizacijom znanstveno-stručnih skupova, izložbi, predavanja i sl. Teme su svake godine različite i uvijek zanimljive, no uvijek su vezane uz zavičaj – grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.
Znanstveno-stručni skup organiziran je uz potporu Grada Bjelovara, Bjelovarsko-bilogorske županije i Županijskog stručnog vijeća nastavnika povijesti osnovnih škola.
Ovogodišnji program manifestacije otvorila je učenica četvrtog razreda Medicinske škole Bjelovar, Dorja Martan koja je nadahnuto izvela pjesmu Bože moj autora Marka Miloševića. Dorju je pripremila njezina mentorica, profesorica Ana Pleskalt.
U uvodnom dijelu pozdrave su uputili upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru Zorka Renić, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Marija Jungić i gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak koji je i svečano otvorio skup.
Skup je započeo zanimljivim predavanjem Tko je tko u Bjelovaru? Kratka biografija prvog “prvog čovjeka” marijaterezijanskog Bjelovara koje je održao dr. sc. Alexander Buczynski, znanstveni savjetnik na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, koji se bavi vojnokrajiškom poviješću i utjecajem bečkog apsolutizma. U izlaganju je predstavio najizglednijeg kandidata za naslov „prvog čovjeka“ marijaterezijanskog Bjelovara. Izraz „prvi čovjek“ pritom je korišten kao analitička, a ne formalno-pravna kategorija, kojom se označava osoba sa stvarnim autoritetom i utjecajem u Bjelovaru tijekom vladavine Marije Terezije.
Naglasak nije bio samo na službenim titulama i položajima u hijerarhiji, već ponajprije na funkcionalnoj ulozi pojedinaca i njihovu stvarnom dosegu vlasti. Izlaganjem se nastojalo odgovoriti na pitanje tko su bile te osobe i zbog čega upravo one odgovaraju profilu „prvog čovjeka“ tadašnjeg Bjelovara.
Doc. dr. sc. Martin Kuhar, dr. med., viši je znanstveni suradnik u Zavodu za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje se bavi poviješću biomedicinskih znanosti u Hrvatskoj. Na znanstveno-stručnom skupu Nova čitanja povijesti održao je predavanje Eugenika: internacionalni korijeni i lokalna primjena.
U predavanju su predstavljeni intelektualni korijeni eugenike, znanosti o „poboljšanju rase“, koja je svoju znanstvenu legitimaciju temeljila na važnim otkrićima 19. stoljeća – statističkim analizama Francisa Galtona, evolucionizmu Charlesa Darwina i mehanizmima nasljeđivanja Gregora Mendela. Posebna je pozornost posvećena razvoju eugenike kao snažnog socijalnog i političkog pokreta odgovornog za stotine tisuća prisilnih sterilizacija i eutanazija.
U prvom dijelu predavanja obrađeni su sociokulturni i politički čimbenici koji su pridonijeli širenju eugenike te njezin razvoj u ključnim središtima poput Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Skandinavije.
Drugi je dio predavanja bio posvećen eugenici u Hrvatskoj – njezinim razvojnim fazama, istaknutim pojedincima i društvenom dosegu, ali i analizi razloga koji su značajno ograničili njezinu primjenu na našim prostorima.
Svakako napominjemo da je i ovaj dio imao zavičajni kontekst, i to zahvaljujući predstavljanju lika i djelovanja Frana Gundruma Oriovčanina.
Dr. sc. Luka Boršić, ravnatelj i znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu, dr. sc. Ivana Skuhala Karasman, znanstvena savjetnica i pročelnica Odsjeka za hrvatsku filozofiju u Institutu za filozofiju u Zagrebu i dr. sc. Tamara Štefanac, zaposlena u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao viša arhivistkinja, održali su predavanje Neobjavljena priča znamenitih žena: iz ostavštine Antuna pl. Cuvaja od Carevdara. U predavanju je predstavljen doprinos bjelovarskog zavičajnika Antuna pl. Cuvaja hrvatskom školstvu, pedagogiji i očuvanju povijesne baštine. Poseban je naglasak stavljen na njegovo monumentalno djelo Građa za povijest školstva Kraljevina Hrvatske i Slavonije te na bogatu rukopisnu ostavštinu u kojoj je desetljećima bilježio podatke o brojnim osobama iz hrvatske povijesti.
Predavanje je posebno istaknulo suradnički projekt Instituta za filozofiju i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (2025. – 2027.), usmjeren na Cuvajeve bilješke o znamenitim hrvatskim ženama. Vrijednost je ovog projekta u tome što se u fokus stavljaju žene koje su svojim djelovanjem pridonijele razvoju hrvatske kulture, znanosti, politike i društva, a koje su često bile zanemarene u povijesnim pregledima.
Predstavljena je i virtualna izložba posvećena tim ženskim ličnostima te planirana objava Cuvajevih rukopisa u obliku elektroničke knjige koja će, zahvaljujući otvorenom pristupu, biti dostupna svima.
Jadranka Kruljac Sever, kustosica (dokumentaristica) u Gradskom muzeju Čazma održala je predavanje Kotar Čazma – osnivanje, djelovanje, ukidanje (1872. – 1955.). U predavanju je predstavljen povijesni razvoj Kotara Čazma, administrativno-upravne jedinice nastale nakon ukidanja vojne uprave i Križevačke pukovnije. Poseban je naglasak stavljen na djelovanje kotara u razdoblju od 1895. do 1955. godine, kada je sjedište bilo u Čazmi.
Predavanje je temu smjestilo u širi povijesni kontekst obilježen političkim promjenama, ratovima, društvenim krizama i depopulacijom. Obrađeni su izazovi uprave, obrazovanja, gospodarstva, zdravstva i kulturnog života tijekom različitih državnih i ideoloških razdoblja.
Posebno su istaknute teškoće u istraživanju zbog uništavanja arhivske građe tijekom ratnih i nestabilnih vremena. Predavanje se temeljilo na muzejskim predmetima, dostupnim dokumentima, spomenicama i malobrojnoj sačuvanoj arhivskoj građi, naglašavajući važnost očuvanja ostavštine Čazme i njezine uloge u razvoju lokalne zajednice.
Izlaganjem naslova Zbrinjavanje gladne djece krajem Prvog svjetskog rata u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uspješno je priveden kraju znanstveno-stručni skup Nova čitanja povijesti. Temu su predstavile Ana Jurišić, Antea Ivanika i Lara Stapić, učenice Medicinske škole Bjelovar, a njihove su mentorice bile Iva Ban, Dubravka Grganić Rožman, mr. sc. Zorka Renić i Valerija Turk Presečki.
Tijekom ovog izlaganja predstavljeni su rezultati istraživanja učenika i nastavnika Medicinske škole Bjelovar o zbrinjavanju djece pogođene glađu krajem Prvoga svjetskog rata što je tema koja je u historiografiji još uvijek nedovoljno istražena, osobito na zavičajnoj razini.
Istraživanje se temeljilo na dostupnoj literaturi i povijesnim izvorima, a poseban je naglasak stavljen na humanitarne akcije spašavanja djece iz Dalmacije, Hercegovine i Istre te njihovo organizirano preseljenje u tadašnju Bjelovarsko-križevačku županiju. Istaknuta je i važna uloga lokalne zajednice u prihvatu i skrbi za djecu u teškim ratnim i poratnim okolnostima.
Rezultati istraživanja ukazuju na visoku razinu solidarnosti i humanosti lokalnog stanovništva te pridonose boljem razumijevanju zavičajne povijesti, otvarajući prostor za daljnja istraživanja ove važne teme.
Program je vodila Ivana Blažeković, mag. bibl.
Uz predavanja organizirana je i izložba postera, plakata i publikacija objavljenih u izdanju Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru. Izložbu je postavio akademski slikar – grafičar, ujedno i autor izložaka, Krešimir Ivanček, a njome je predstavljen bogat izdavački i programski rad Zavoda kroz niz znanstvenih, kulturnih i stručnih aktivnosti.
